Skadar
- Skadar je jedan od najstarijih gradova Albanije, među drevnim naseljima bogatim istorijom. Skadar je i važan kulturni i privredni centar Albanije, sa oko 90000 stanovnika. Grad Skadar se nalazi u severoistočnom delu Albanije, na jugu ravnice Mbishkodra, uz Skadarsko jezero, između spajanja reka Drima, Kiri i Bojane, planine Tarabos i Tvrđave Rozafe.
- U 7. veku p.n.e. Iliri /koji su verovatni preci albanskog naroda/ su se naselili na teritoriji koja je danas Albanija. Grad Skadar, poznat kao Scodrinon je 181. godine p.n.e. postao prestonica Ilirske države. 168. godine p.n.e su Rimljani porazili Ilire i osnovali Scutari protektorat nad Ilirikumom, u sastavu rimske provincije Makedonije, gde su se spajale drevni trgovački putevi iz pravaca Dunava i Egejskog mora. Rimsko Carstvo je podeljeno 395. godine, a današnja teritorija Albanije je pripala Istočnom /Vizantijskom/ Carstvu. Za vreme cara Dioklecijana Skadar postaje sedište provincije Prevalitane (Praevalis), a posle podele na Istočno i Zapadno rimsko carstvo (395) pripao je Vizantiji i ušao u sastav Dračke teme (thema Dyrrachion). Sledećih vekova su područje današnje severne Albanije osvajali Huni, Vizigoti i Ostrogoti. Vizantijsko Carstvo je ponovo osvajalo ovu teritoriju u nekoliko navrata. U 11. veku je grad Skadar pripao srpskim vladarima Zete - današnje Crne Gore, koji su razvili privredu grada i pretvorili ga u centar srednjovekovne države Zete. Grad Skadar je pripao albanskoj porodici Balša, feudalnim vladarima severne Albanije i delova Crne Gore - Zete. Pod navalom osvajačkih Otomana, porodica Balša je 1396. godine prodala grad Mlecima, koji su ga preimenovali u Scutari i obnovili tvrđavu. Turski osvajači su osvojili današnju Albanije 1385. godine, a grad Skadar 1479. godine. Turska otomanska vlast je u Albaniji trajala više od 500 godina. Kako su snage otomanskih osvajača slabile, albanske feudalne vođe su snažile i podigle begove na ustanak. Njihova vlast je bila podeljena na dve polunezavisne celine, koje su se nazivale pašaluci. Skadar je bio centar Pašaluka Bušatlija, čiji je vodja Mahmut Paša Bušatlija osnovao nezavisnu albansku kneževinu, koju su Turci brzo ukinuli. Skadar tada ima 50000 stanovnika i veliki je trgovački centar, sa šest konzulata, privrednom komorom i bazarom, koga čini 2500 radnji i 80 zanatlija. Sredinom 18. veka albanski intelektualci započinju zagovaranje o obrazovanju na albanskom jeziku /koje je bilo zabranjeno tokom turske vladavine/. Posle pobede Ruske Carevine nad Turskom Imperijom, privremena vlada je proglašena 1881. godine, da bi je Turci brzo zabranili.
- Skadar danas ima 50000 stanovnika i razvija se u trgovački centar, sa 6 konzulata, Privrednom komorom i starim bazaarom, sa oko 2500 radnjica i 80 zanatskih struka. Skadar je međutim zadržao karakteristike nekadašnjeg izgleda, sa uskim ulicama, visokih kamenih zidova na obe strane i visokim kapijama. Na glavnoj ulici u Skadru su dvospratne kuće, svetlih fasada, čiji je drugi sprat često lepo ukrašen i drugačiji od prvog. Veliki deo Skadra je obnovljen posle Drugog Svetskog rata, sa širokim pravim ulicama i visokim javnim i stambenim zgradama. Grad se širio izgradnjom novih delova, a u severnom delu je izgrađena industrijska zona.
Kruja
- Prvu albansku feudalnu državu je 1190. godine proglasio arhont Progon. Stariji Progonov sin, Gjin Progonović je bio vladar Krujë i Elbasana od 1200. do 1208. godine. Nezavisna država Albanija, koju je osnovao Progon je trajala do sredine 13. veka, posle čega se raspada zbog nesloge. Kruja je rodno mesto albanskog narodnog heroja Georgea Kastriotija Skanderbega /Gjergj Kastrioti Skënderbeu/, iz 15. veka, koji se uspešno borio protiv nadolazeće okupacije Osmanlijeskog carstva. Gjergj Kastrioti je primio islam odmah po dolasku u Andrijanopolj, 1423. godine, prihvativši ime Iskendar, poznato kao "Skanderbeg". Služio je sultana i postao visoki vojni zapovednik. Posle očeve smtri, Sultan Murat II naređuje Hasan begu, turskom zapovedniku Kruje, da preuzme kontrolu nad svim posedima porodice Kastrioti. Skanderbeg se 1443. usprotivio i napušta tursku vojsku, koja se borila protiv zapadnih krstaša u osvajanju Niša, pod komandom čuvenog generala Janoša Hunjadija. Kastrioti-Skanderbeg osvaja tursku tvđavu u Kruji i ubija turskog pašu i njegov vojni kontingent. Sledećeg jutra se porodični simbol Kastriota - crvena zastava ukrašena crnim dvoglavim orlom, koja je od tada usvojena za zvaničnu albansku zastavu - zavijorila sa utvđenja u Kruji. Ovde je Kastrioti-Skanderbeg navodno dao svoju istorijsku poruku : "Nisam vam doneo slobodu, već sam je našao ovde, među vama." Skenderbeg je uspostavio vlast i zauzeo posede u Kruji prevarivši Hasan bega navodeći lažna sultanova naređenja, te odmah ozvaničio povratak u hrišćanstvo. Udružio se sa porodicom Araniti, oženivši ćerku Gjergja Aranitija. Skenderbeg je sazvao sabor u Alesiju, na kome su učestvovali svi albanski gospodari, koji su ga imenovali za zapovednika svih albanskih vojski, koje su potukle Turke juna 1444. godine, te ponovo u Danju u septembru 1448. godine. Skenderbeg je ponovo izdržao turski napad 1456. godine, iako je 1457. godine velika turska armija osvojila albansku niziju, do granice sa Venecijom. Uz pomoć Vatikana, kao i moćnih vladara Napulja i Venecije, Kastrioti-Skanderbeg odoleva uspešnim naporima Turaka u osvajanju Albanije tokom narednih 25 godina, uključujući područja Debra i Ohrida 1462. godine. Njegov najveći pristalica, napuljski Kralj Alfonso (1416-1458) ga je priznao za svog vazala 1451. godine. Kralj Alfonso je takođe snabdevao albanskog generala novcem, vojnom opremom i dodatnim trupama, te je bio zaštitnik njegove porodice, obezbedivši joj utočište. Kako su Mleci uvučeni u rat 1463. godine, sultan Mehmed II se složio sa primirjem, koje je potpisano aprila 1463. godine, mada je to primirje ubrzo propalo. Posle neuspešne opsade Kruje 1467. godine, sultan je naredne godine ponovo preduzeo napad, u kome ga je Skenderbeg opet pobedio. Skenderbeg je umro 7. januara 1468. godine prirodnom smrću. Legenda kaže da je Sultan Mehmed II, saznavši za Skenderbegovu smrt uzviknuo : "Konačno Evropa i Azija pripadaju meni ! Jadno Hrišćanstvo, izgubilo je i svoj mač i svoj štit !".Posetom tvrđave u Kruji, koja dominira sa uzvišenja visokog 611 metara i koju je Skenderbeg branio, razumećete kako je bilo moguće da Albanci tokom tako dugog perioda izdrže pred mnogo jačim neprijateljem - turskim osvajačem.
- Tvrđava Kruja, na padinama planine Sari Salltiku, sa ostacima Fatiha džamije je između 1443. i 1468. godine bila utvrđenje albanskog heroja Skanderbega. U Skanderbegovoj tvrđavi se nalazi veličanstvena zidna slika koja predstavlja bitku koju je herojski predvodio Skenderbeg. Kaldrmisane ulice vode do čuvenog starog bazaara Kruje, u kome je mnoštvo radnjica sa autentičnim tradicionalnim suvenirima. Kruja je jedna od najpoznatijih i najposećenijih turističkih znamenitosti Albanije. Nacionalni Park Shtama obuhvata površinu od 2000 hektara i nalazi se 25 km severoistočno od Kruje. Izvor "Kraljica majka"' je jedno od najzanimljivijih mesta u Parku Shtama, sa čistom, ledenom i lekovitom vodom. U Park Shtama dolaze brojni posetioci.